U živopisno poddurmitorsko selo Podgora na rubu kanjona rijeke Tare pristigli su harmbaše, hajduci i jataci iz više krajeva Crne Gore, Srbije, Republike Srpske, Krajine, a došli su i gosti iz Rusije i Bjelorusije. Manifestaciju običaja, tradicije i kulture svojim prisustvom uveličali su i brojni gosti. Na okupu u Podgori su i člnovi Udruženja srpsko-rusko-bjeloruskog prijateljstva iz Republike Srpske i Srbije, Zadudžbinarsko društvo „Mišar“ iz Šapca, Hajdučko udruženje iz Čačka i Lajkovca, KUD iz Čajniča, na čelu sa gradonačelnikom Goranom Karadžićem. Pisanu podršku i pozdrav dobili su iz Rusije od Pravoslavne crkve koju je pročitala gošća Tatjana Berezova iz Moskve.
Okup hajduka, jataka i njihovih gostiju blagoslovio je otac Milivoje Jovović, a sve skupa ih je pozdravio i predsjednik Srpsko-rusko-bjeloruskog prijateljstva Srbije Dragan Logvinov.
Durmitorskim obroncima odlijegali su zvuci gusala, stihovi savremenih pjesnika i tradicionalne zdravice, narodne igre i pjesme u režiji KUD „Izvor“ iz Čajniča i izvorne grupe sa Mišara. U prirodnom ambijentu, toga dana nosila se narodna nošnja sa hajdučkim simbolima i oružjem iz prošlog vremena, a na trpezi su bila tradicionalna durmitorska jela. Hajduke su predvodili Vukojica Trivunov Sandić iz Bobava, Branko Ilić sa planine Jelice, Zoran Gajić iz Doboja, Milisav Vuković iz Bjelopavlovića, Žika Krivošija sa Korduna i Banije, Branko Cerović iz Tušinje, Stevan Simić sa Mišara, Vlado Popović i Novak Šljivančanin sa Durmitora i drugi, dok su ulogu jataka ponijeli gostoprimni domaćini iz Podgore.
U Podgori je i ovog puta već tradicionalno obilježena revija narodnih običaja, etnomuzike, umjetničkih zanata i tradicionalne trpeze, gdje su učesnici nastupali u narodnim nošnjama po uzorima iz 18. i 19. vijeka. Staro oružje, narodne nošnje, ustaničke uniforme, razni zlatni širiti, jatagani, sablje, kubure... U sklopu programa hajduci su se nadmetali u nekoliko viteških disciplina.
Opali prangija iz ruku harambaše i atamana kozačkog Branka Cerovića, nosioca Ordena maršala Žukova. Harambaša pozdravi postrojene hajduke i jatake, oni otpozdraviše.
„Silan Đorđe pod Durmitor dođe! Srećan skup i okup, u zdravlju se sreli i viđeli, u dugu vijeku u malenu grijehu, čuvali čast, obraz i ponos, ko što su naši stari preci, vitezovi i sveci. Kako si mi prezimio, stari Vujadine, pomozi bože i današnji dane, nek se Srbi slože da sprstvo odbrane“ – povikao je harambaša Cerović.
Čast i zadovoljstvo što sa svojom družinom prisustvuje ovom događaju izrazio je i predsjednik opštine Čajniče Goran Karadžić.
– Nadam se da će ovaj skup ubuduće biti organizovan na svim prostorima gdje Srbi žive, da će biti u mnogo većem broju i da će se mnogo više ljudi uključiti, onih koji su vezani za Srpstvo i našu Crkvu i uključiti kakao bi očuvali našu istoriju i vremena kroz koja smo prošli. Zato ću kao gradonačelnik Čajniča preuzeti obavezu da pripomognem maksimalno da i sledeće i svake naredne godine skupovi ove vrste budu što jači i izrazitiji uz uključivanje našeg naroda sa svih strana – kazao je gradonačelnik opštine Čajniče.
Harambaša Branko Ilić sa društvom je stigao sa planine Jelice. Na hajdučkom sastanku u Podgori su kao predstavnici moravičkog okruga.
– Hajduci i jataci su obilježili našu bogatu i burnu istoriju. Bili su to borci za slobodu u našim zemljama koje su bile pod otomanskom vlašću. Bile su to organiozvane hajdučke družine sa harambašom na čelu, odmetali su se u šume odakle su napadali osvajače. Zbor surovih zima hajduci su se sastajali o Đurđevdanu, a rastajali o Mitrovdanu boraveći kod jataka dok gora ne ozeleni.
U čast sjećanja na hajdučku prošlost naša bratska udruženja već godinama unazad organizuju ove susrete. Evo mi smo stigli sa planine Jelice, sa grada Čačka i okoline, naše zajedičko druženje traje već trineaest godina, i siguran sam da će trajati dugo i dugo. Ima nas iz Lajkovca, Šapca, Čačka, Doboja, Čajniča... – podsjetio je harambaša Branko Ilić.
– Zdravicu dižem i nazdravljam svima, pozdravljam sve Brđane, Hercegovce, Crnogorce, Šumadince, Krajišnike, Ličane, Srpsku republiku, carsku zemlju Rusiju, i bratsku zemlju Srbiju, sve ih pozdravljam i svima nazdravljam – povika Milisav Vuković, harambaša bjelopavlićki, potomak loze Nemanjića.
Javi se i narodni guslar Spasoje Mumin i uz gusle zapjeva „sastali se u gori hajduci, pune puške, oštre jatagane, i pričaju za protekle dane...“
V.Š.
Hajduci
Hajduci su bili odmetnici i borci za slobodu u zemljama pod turskom vlašću. Bili su organizovani u hajdučke družine sa harambašom na čelu, i odmetali su se u šume odakle su napadali Turke i uzimali plijen. Hajduci su se sastajali o Đurđevdanu, a rastajali o Mitrovdanu, bivajući, dok gora ne olista, kod jataka. U čast sjećanja na hajdučku prošlost u selu Podgora, tokom maja, tradicionalno se organizuju Hajdučko-jatački dani, gdje se odžava hajdučki sastanak, a na Mitrovdan domaćin hajdučkog rastanka biće Udruženje iz Čačka.